Haiti-Med e.V.
Pwojè

Sa nou fè nan Haiti.

Depi 1984, Haiti-Med pote pwojè sante ak edikasyon nan Haiti — ansanm ak patnè lokal yo, apiye sou don ki soti nan Almay. Men tout pwojè nou ap mennen kounye a oswa nou te mennen deja.

Haiti-Med Arbeit vor Ort (Platzhalter)
Rezime

Katriyèm dizèn solidarite vivan.

Soti nan premye voye medikaman an 1975 rive nan pwojè sante ak edikasyon k ap fèt jodi a: Chak inisyativ sòti nan bezwen konkrè nan plas la ak yon patenarya alontèm. Filtè pa estati oswa domèn pou wè kote nou ye jodi a.

Tout pwojè yo

Douz pwojè, yon sèl angajman.

Filtè yo ede w jwenn rapid sa ki enterese w: pwojè k ap fèt, pwojè ki planifye oswa orijin istorik travay nou.

Estati:
Domèn:
Sant sante Ti Tanyen, zòn riral nan Haiti (Plas rezèv)
An kouri Sante

Sant sante Ti Tanyen

Estasyon medsin sosyal depi 1994 nan yon vilaj 15,000 moun nan nò Port-au-Prince. Pwogram manman-tifi, vizit kay, konstriksyon dlo potab ak latrin.

Ti Tanyen, Wout Nasyonal 1 depi 1994
Ale nan pwojè a
Bati Tabarre, jodi a yon kay etidyan (Plas rezèv)
Jodi a kay etidyan Sante

Sant sante Tabarre

Louvri an 2003, ak anviwon 800 konsiltasyon pa mwa sant ki pi mande a. Detwi nan tranbleman tè 2010. Jodi a kay etidyan pou elèv medsin Fondation Aristide.

Tabarre, Port-au-Prince 2003 – 2010
Ale nan istwa a
Cité Siclait, katye pòv nan Port-au-Prince (Plas rezèv)
Remèt an 2015 Sante

Sant sante Cité Siclait

Sant ambulatwa nan katye pòv sid Port-au-Prince pou anviwon 12,000 moun. Domaje grav an 2010, remèt bay òganizasyon lokal an 2015.

Cité Siclait, Port-au-Prince jiska 2015
Ale nan istwa a
Voye medikaman nan Haiti (Plas rezèv)
Istwa + sitiyasyonèl Sante

Voye medikaman

Fòm orijinal èd nou an (1975 – 1991). Jodi a reaktive nan sitiyasyon kriz ijan, tankou apre tranbleman tè 2010 oswa pandan siklòn.

Voye soti nan Almay depi 1975
Ale nan istwa a
Timoun devan etablisman Frères, Port-au-Prince (Plas rezèv)
An kouri Sosyal

Kay timoun Frères

Etablisman apre tranbleman tè 2010 pou anviwon 20 timoun ki fanmi yo pèdi kay yo nan Martissant. Paran yo pran swen timoun yo nan yon sistèm wotasyon.

Frères, Port-au-Prince depi 2010
Ale nan pwojè a
Croix-des-Bouquets, pwojè sant lekòl ak sante (Plas rezèv)
Planifye Sante + Edikasyon

Croix-des-Bouquets

Sant lekòl ak sante planifye (volim apeprè 500,000 €) an kolaborasyon ak legliz katolik Frechen. Reyalizasyon ap tann finansman.

Croix-des-Bouquets, Gran Port-au-Prince planifye depi 2011
Ale nan plan an
UNIFA Klinik Inivèsite Tabarre (Plas rezèv)
An kouri Edikasyon

UNIFA – Université de la Fondation Aristide

Inivèsite ak klinik ki te fonde an 2001 ansanm ak Fondation Aristide, Taiwan ak Kiba nan Tabarre. Dr. Yves Polynice te premye dekan klinik inivèsite a.

Tabarre, Port-au-Prince depi 2001
Ale nan pwojè a
Benefisyè bousdetid devan sal konferans (Plas rezèv)
An kouri Edikasyon

Pwogram bousdetid

700,000 € ranmase pandan ane yo. Sèt etidyan fini etid yo, kat ladan yo ap travay kòm doktè nan Haiti. Angajman: travay omwen de zan nan Haiti.

Tout peyi Haiti depi ane 1990 yo
Ale nan pwogram nan
Timoun lekòl Ecole Amitié Cap Haïtien (Plas rezèv)
An kouri Edikasyon

Ecole Amitié, Cap Haïtien

"Lekòl Zanmitay" ak finansman don depi lontan. Koneksyon pèsonèl paske sè direktè lekòl la se yon manm nan asosyasyon an.

Cap Haïtien an kouri
Ale nan pwojè a
Lekòl nan Port-au-Prince (Plas rezèv)
An kouri Edikasyon

Lekòl Port-au-Prince

De lòt lekòl resevwa sipò asosyasyon an: youn ak tout depans lekòl yo peye, yon lòt ak bousdetid pou 20 timoun.

Port-au-Prince an kouri
Ale nan pwojè a
Laboratwa famasi Inivèsite Port-au-Prince (Plas rezèv)
Istwa Edikasyon

Laboratwa famasi Inivèsite

Entèvansyon 2000: kreye yon laboratwa galenik nan fakilte medsin ak famasi inivèsite leta nan Port-au-Prince.

Port-au-Prince 2000
Ale nan istwa a
Lekòl presegondè Cesselesse, lès Port-au-Prince (Plas rezèv)
An kouri Edikasyon

Lekòl presegondè Cesselesse

Pwojè edikasyon ki finanse depi 2013 atravè Konbit Erkrath, ak yon zòn medikal. Fondasyon lekòl primè an 2018.

Cesselesse, lès Port-au-Prince depi 2013
Ale nan pwojè a
Atitid
Maladi, mizè ak grangou pa ka konbat sèlman ak medikaman.
Haiti-Med, 1991, Chanjman estrateji pou èd pou ede tèt yo
Patisipe

Ou vle sipòte yon pwojè konkrè?

Chak don ale dirèkteman nan pwojè ou chwazi a. 96 % nan resous nou yo rive dirèkteman sou plas paske estrikti nou yo fonksyone volontè.